Brušenje zuba je čest stomatološki postupak. Najčešće prethodi postavljanju krunica, mostova ili faseta. Ipak, mnogima ova procedura izaziva nelagodu već pri samoj pomisli.
Iako deluje jednostavno, ovaj postupak zahteva preciznost i stručnost. Zbog toga je važno da se izvodi u kontrolisanim uslovima i uz savremenu opremu.
U nastavku teksta saznaćete kada je brušenje neophodno, kako se sprovodi i koje su moguće posledice. Takođe, daćemo korisne savete kako da se pripremite i kako da negujete zube nakon intervencije.
Šta je brušenje zuba i kada je potrebno?
Brušenje zuba podrazumeva precizno uklanjanje dela gleđi, najčešće sa prednje, bočne ili grizne površine zuba.
Na taj način stomatolog stvara dovoljno prostora za postavljanje krunice za zube, fasete ili mosta. Ovaj zahvat često prethodi estetskim ili funkcionalnim nadogradnjama.
Najčešće se koristi kada zub ima veliko oštećenje. Na primer, ako je zub slomljen, pukao ili previše oštećen karijesom, brušenje omogućava da se očuva njegov koren, a površina zaštiti nadogradnjom.
Osim toga, koristi se i kod izrade vinira, kada je cilj da se poboljša izgled prednjih zuba.
Iako deluje invazivno, brušenje se izvodi pažljivo i uz anesteziju. Zahvaljujući savremenim tehnikama, pacijent ne oseća bol, a rezultat je stabilan i dugotrajan.
Kako se odvija postupak brušenja zuba za krunice?
Postupak brušenja zuba izgleda jednostavno, ali zahteva veliku preciznost. Sve počinje detaljnim pregledom. Stomatolog najpre procenjuje stanje zuba, desni i okolnih struktura.
Zatim se pravi plan terapije. Ako je potrebno, može se uraditi rendgenski snimak kako bi se procenilo stanje zuba.
Pre samog brušenja, stomatolog nanosi lokalnu anesteziju. Na taj način eliminiše se bol, a pacijent ostaje potpuno opušten.
Kada anestetik počne da deluje, stomatolog kreće sa brušenjem. Koristi fini dijamantski borer kojim pažljivo uklanja sloj gleđi.
Važno je ne ukloniti više tkiva nego što je potrebno. Tokom postupka, stomatolog stalno proverava oblik i ravnotežu. Tako osigurava da nova nadoknada savršeno nalegne.
Ako se izrađuje krunica ili faseta, stomatolog uzima otisak. Taj otisak šalje u zubotehničku laboratoriju. Pacijent dobija privremenu nadoknadu kako bi zaštitio brušeni zub dok čeka finalni rad.
Dakle, iako deluje zahtevno, ceo postupak se odvija brzo i bezbolno. Zahvaljujući iskustvu stomatologa i savremenoj opremi, brušenje zuba je danas rutinska intervencija.
Koliko traje brušenje zuba?
Trajanje brušenja zuba može varirati u zavisnosti od nekoliko faktora, uključujući složenost slučaja i broj zuba koji se obrađuju.
Brušenje zuba obično traje između 10 i 30 minuta po zubu.
Ali, ako je slučaj složeniji, kao što je potrebno više brušenja ili dodatne pripreme, vreme može biti duže.
Ako se obrađuje više zuba odjednom, ukupno vreme može biti proporcionalno duže, ali se često radi efikasno kako bi se smanjilo vreme provedeno u stomatološkoj ordinaciji.
U svakom slučaju, stomatolog će pružiti tačnu procenu vremena potrebnog za brušenje na osnovu individualnog stanja u ustima pacijenta.
Saveti nakon brušenja zuba i oporavak
Nakon brušenja zuba, važno je slediti nekoliko jednostavnih saveta. Na taj način ubrzavate oporavak i sprečavate komplikacije.
Iako procedura obično ne izaziva bol, zub može biti privremeno osetljiv. Zato koristite pastu za osetljive zube. Izbegavajte veoma hladnu, toplu ili kiselu hranu.
U prvim satima nemojte jesti dok anestezija ne prestane da deluje. Na taj način sprečavate da nehotice povredite jezik ili obraz. Takođe, tokom prvih dana žvaćite na suprotnoj strani. Time štitite brušeni zub od dodatnog opterećenja.
Ako nosite privremenu krunicu, izbegavajte lepljivu ili tvrdu hranu. Ona lako može da je pomeri ili ošteti.
Vodite računa o higijeni. I dalje redovno perite zube, ali koristite mekšu četkicu. Konac koristite pažljivo, naročito oko privremene nadoknade.
Ukoliko osetite jak bol, oticanje ili neobičan miris, odmah se javite stomatologu. Ne čekajte da problem postane veći. Redovne kontrole su ključne za uspešan nastavak terapije.
Dakle, pravilna nega posle brušenja čini veliku razliku. Pratite uputstva stomatologa, izbegavajte rizične navike i čuvajte zdravlje svojih zuba. Tako osiguravate da sve protekne bez stresa i neprijatnosti.
Da li boli brušenje zuba?
Mnogi se pitaju da li brušenje zuba izaziva bol. Dobra vest – ne boli. Stomatolog koristi lokalnu anesteziju. Na taj način potpuno blokira bol u tom delu usta. Tako pacijent tokom postupka oseća samo blagi pritisak ili vibracije.
Međutim, odmah nakon zahvata možete osetiti blagu osetljivost. Ona najčešće dolazi pri kontaktu sa toplom, hladnom ili slatkom hranom. Ipak, ta nelagodnost brzo prolazi. Obično traje dan ili dva. U retkim slučajevima, osetljivost se može produžiti, ali i tada se lako rešava uz savet stomatologa.
Dakle, brušenje zuba ne boli ako se pravilno uradi. Zahvat je brz, jednostavan i u najvećem broju slučajeva potpuno bezbolan. Zato se ne plašite. Prava priprema i dobar stomatolog vam garantuju prijatno iskustvo.
Brušenje zuba cena
Brušenje zuba najčešće prati veće stomatološke zahvate. Na primer, stomatolog obavlja brušenje kada priprema zub za krunicu, most ili protezu. Zato se ta usluga uglavnom ne naplaćuje posebno, već ulazi u ukupnu cenu tretmana.
Ipak, cene brušenja mogu značajno da variraju. Zavise od grada, ordinacije i složenosti zahvata. U privatnim ordinacijama, cene su više. Međutim, pacijenti tamo često dobijaju savremeniju opremu i individualniji pristup.
U proseku, brušenje jednog zuba košta između 50 i 150 evra. Ta cena obično uključuje i pripremne i završne korake – poput ugradnje krunice.
Sa druge strane, ako vam treba samo brušenje bez dodatnih radova, cena se kreće od nekoliko hiljada dinara.
Pre početka tretmana, savetujemo konsultacije sa stomatologom kako biste razumeli sve aspekte intervencije i troškove.
Rizici i nedostaci
Iako brušenje zuba često donosi odlične rezultate, važno je razumeti i moguće rizike. Pre svega, brušenje uklanja deo prirodne zubne strukture.
Kada se jednom ukloni gleđ, zub više ne može da se regeneriše. Zato svaka odluka o brušenju mora biti dobro promišljena.
Zatim, brušenje može povećati osetljivost zuba. Neki pacijenti prijavljuju bol na toplo, hladno ili dodir. Ta osetljivost najčešće nestane kroz nekoliko dana, ali u nekim slučajevima može potrajati duže.
Takođe, ako se zub previše izbrusi, može se izložiti zubna pulpa. U tim slučajevima, dolazi do jakog bola i potrebe za lečenjem živca. Osim toga, nepravilno brušenje može dovesti do lošeg naleganja krunice ili zubnog mosta. To može uzrokovati iritaciju desni ili lošu estetiku.
Još jedan rizik uključuje pucanje ili slabljenje zuba tokom vremena. Zub postaje ranjiviji, posebno ako osoba jako stišće vilice ili škrguće noću (bruksizam).
Na kraju, u retkim slučajevima dolazi do upale zbog mehaničkog stresa ili loše higijene nakon zahvata.
Da li postoje alternative?
Naravno, posebno kada želite da sačuvate što više od prirodnog zuba.
Prva opcija uključuje vinire, odnosno fasete. One prekrivaju prednju površinu zuba i zahtevaju minimalno brušenje, a ponekad ga potpuno izbegavaju. Viniri se obično koriste kod estetskih korekcija, kao što su promene boje, oblika ili manjih nepravilnosti.
Zatim, tu su bonding tehnike. Kod njih stomatolog nanosi kompozitni materijal direktno na zub. Ova metoda omogućava brzu korekciju bez potrebe za brušenjem. Međutim, kompozit ne traje toliko dugo kao keramika i zahteva više održavanja.
Još jedna mogućnost uključuje inlej i onlej nadoknade. One se koriste kada je deo zuba oštećen, ali je koren zdrav. U tom slučaju se uklanja samo oštećeni deo, a ostatak zuba ostaje netaknut. Ovo je često bolja opcija od potpunog brušenja.
Dakle, iako brušenje ima svoju ulogu, savremena stomatologija nudi više rešenja koja čuvaju prirodnu strukturu zuba.
Zaključak
Brušenje zuba često igra ključnu ulogu u raznim stomatološkim zahvatima.
Pre nego što se odlučite za ovu proceduru, važno je da znate nekoliko stvari.
Brušenje traje oko 10 do 30 minuta po zubu. Stomatolog koristi lokalnu anesteziju kako bi obezbedio da sve prođe bez bola. Ipak, nakon tretmana možete osetiti blagu osetljivost, ali ona obično nestaje za dan ili dva.
Još važnije – izaberite stomatologa sa iskustvom. Takođe, pridržavajte se svih saveta koje dobijete nakon intervencije. Na taj način ubrzavate oporavak i sprečavate moguće komplikacije.
Pametno planiranje i dobra komunikacija sa stomatologom će vam omogućiti da sačuvate što više prirodnog zuba, a istovremeno dobijete funkcionalnu i estetski zadovoljavajuću nadoknadu.

eStomatologija Team čini nekoliko doktora stomatologije koji nastoje da pruže čitaocima savete i uvide iz najnovijih istraživanja o različitim stomatološkim temama na zabavan i razumljiv način.