Povrede zuba kod dece i odraslih: šta raditi?

Povrede zuba su česta pojava kod dece i odraslih, a mogu nastati usled padova, sportskih povreda, tuča.

Prema istraživanjima, svaka druga osoba doživi neku vrstu dentalne traume tokom života.

Iako ponekad deluju bezazleno, svaka trauma zuba zahteva pažljivo posmatranje i stručnu procenu.

U ovom članku otkrivamo koje vrste povreda postoje, kako ih prepoznati i koje su opcije lečenja.

Šta su povrede zuba?

Povrede zuba predstavljaju oštećenje tvrde zubne strukture (gleđ, dentin, cement) ili potpornog aparata (parodoncijuma).

Mogu biti posledica direktnog udarca, pada, saobraćajne nesreće, sportskih povreda, ali i običnog zagrižaja tvrdog predmeta.

Povrede zuba kod dece i odraslih

Najčešći uzroci povreda zuba uključuju:

Padovi i udarci: Ove povrede su posebno česte kod dece, koja su često izložena riziku tokom igre ili sportskih aktivnosti.

Sportske povrede: Aktivnosti poput kontaktnog sporta mogu dovesti do povreda zuba, uključujući lomove ili ispadanje zuba.

Nesreće: Sudari ili nezgode, bilo u saobraćaju ili kod kuće, mogu rezultirati ozbiljnim povredama zuba.

Tvrda hrana: Konzumiranje tvrde hrane može izazvati lomljenje zuba, posebno ako osoba ima prethodna oštećenja ili karijes.

Škrgutanje zuba: Ova navika, poznata kao bruksizam, može dovesti do trošenja zuba i njihovih povreda tokom vremena.

Povrede tokom stomatoloških procedura: Ponekad, povrede mogu nastati kao posledica stomatoloških tretmana, kao što su vađenje zuba.

🔹 Prednji zubi se najčešće povređuju (85% slučajeva).
🔹 Deca od 7-12 godina najčešće doživljavaju dentalne traume.
🔹 Muškarci imaju 2x veći rizik od povreda zuba nego žene.

Vrste povreda zuba

Fraktura (lom) zuba

Frakture zuba mogu biti površinske, kada je oštećena samo gleđ, ili dublje, kada zahvataju dentin ili čak zubnu pulpu.

Simptomi uključuju bol, osetljivost na toplo/hladno i promenu oblika zuba.

Avulzija (potpuno ispadanje zuba)

Kod avulzije, zub se potpuno izmešta iz čašice. Brza reakcija je ključna – zub treba vratiti u vilicu ili sačuvati u mleku dok se ne dođe kod stomatologa.

Intruzija i ekstruzija

Intruzija označava pomeranje zuba ka unutra, dublje u alveolu.

Ekstruzija predstavlja delimično ispadanje zuba iz ležišta.

Obe situacije zahtevaju hitnu intervenciju kako bi se sprečilo trajno oštećenje korena.

Povrede pulpe

Udarci mogu izazvati zapaljenje (pulpitis), nekrozu ili krvarenje iz pulpe. Bol, promena boje zuba i neprijatan miris ukazuju na ovu vrstu povrede.

Povrede korena zuba

Rendgenska dijagnostika često otkriva frakture korena koje nisu odmah vidljive. Simptomi uključuju bol pri žvakanju i labavost zuba.

Oštećenje potpornog tkiva

Povrede desni, periodontalnog ligamenta i kosti oko zuba često prate traumu. Otok, krvarenje i pomeranje zuba mogu biti znakovi.

Simptomi povreda zuba

Simptomi povreda zuba mogu varirati u zavisnosti od vrste i težine povrede. Evo najčešćih simptoma koji se mogu javiti:

Bol: Obično je prvi i najistaknutiji simptom. Može biti blaga nelagoda ili jak, pulsirajući bol, posebno prilikom žvakanja ili dodira.

Otečenost: Otečenost desni ili područja oko zuba može ukazivati na povredu ili infekciju.

Promena boje: Zub može potamniti ili promeniti boju, što može ukazivati na oštećenje zubnog živca ili pulpe.

Vidljive pukotine ili lomovi: Oštećenja gleđi ili dentina mogu biti vidljiva kao pukotine ili delovi zuba koji nedostaju.

Pomeranje zuba: U slučaju ozbiljnijih povreda, zub može biti pomeren iz svog normalnog položaja ili čak ispasti.

Teškoće pri žvakanju: Osobe sa povredama zuba često imaju poteškoća prilikom žvakanja hrane.

Važno je naglasiti da neke povrede ne daju simptome odmah. Zato svaku traumu treba ozbiljno shvatiti i konsultovati stomatologa.

Lečenje povreda zuba

Lečenje povreda zuba zavisi od tipa, obima i vremena koje je prošlo od traume.

Cilj je očuvanje zuba, vraćanje funkcije i prevencija komplikacija kao što su infekcija, nekroza pulpe ili gubitak zuba.

Lečenje fraktura zuba

Ukoliko se radi o površinskim frakturama (oštećenje gleđi i dentina), kompozitni materijali mogu efikasno rekonstruisati izgubljeni deo zuba.

Ukoliko je izložen dentin, nanosi se zaštitni sloj kako bi se sprečila osetljivost i infekcija.

Kada se radi o dubokim frakturama koje dopiru do pulpe, potrebna je endodontska terapija (lečenje kanala korena).

Nakon toga, zub se obično pokriva krunicom kako bi se ojačala struktura.

Lečenje avulzije (ispadanja zuba)

Ako se zub vrati u alveolu unutar 30 minuta, šanse za oporavak su velike.

Ukoliko dođe o avulzije, zub bi trebalo čuvati u fiziološkom rastvoru, mleku ili čak u ustima do dolaska kod stomatologa. Bitno je da zub ne bude na suvom.

Zubar ga postavlja nazad u ležište i fiksira splintom (privremena stabilizacija) 1-2 nedelje.

Obično sledi endodontska terapija zbog mogućeg oštećenja pulpe.

Ako nije moguće reimplantirati zub, planira se zamena (most, implant).

Lečenje intruzije i ekstruzije

Lakše intrudirani zubi (potisnuti ka unutra) često se mogu samo pratiti bez intervencije.

Teže intruzije zahtevaju ortodontsko ili hirurško izvlačenje zuba.

Ekstruzija zuba (zub izvučen iz ležišta) zahteva repozicioniranje u pravilan položaj, nakon čega se radi fiksiranje splintom.

Zubar prati vitalnost zuba i po potrebi sprovodi endodontsku terapiju.

Lečenje povrede korena

Kod horizontalnih fraktura, ako je prelom u srednjoj ili apikalnoj trećini korena, često se pokušava očuvanje zuba. Zub se fiksira i redovno kontroliše (vitalitet, simptomi).

Ako se pojavi infekcija, radi se lečenje kanala.

Vertikalne frakture, nažalost, imaju lošu prognozu. Zub se najčešće mora izvaditi.

Lečenje povreda pulpe

Kod izloženosti pulpe, zubar procenjuje da li je moguće očuvanje vitaliteta (pulpotomija, direktno/indirektno pokrivanje).

Ako je pulpa mrtva ili inficirana, neophodna je endodontska terapija. Kod dece se prioritet daje tehnikama očuvanja vitaliteta kada je to moguće.

Svaka povreda zuba zahteva redovne kontrole. U prvim mesecima proverava se vitalnost zuba, stabilnost, simptomi bola ili infekcije.

Kod dece, povrede se prate i godinama zbog rizika od uticaja na razvoj stalnih zuba.

Prevencija povreda zuba

Iako se neke povrede ne mogu izbeći, mnogo toga se može učiniti da se rizik smanji.

Nošenje štitnika za zube tokom sportskih aktivnosti može značajno smanjiti rizik od povreda, posebno u kontakt sportovima

Održavanje dobre oralne higijene, uključujući redovno pranje zuba i korišćenje zubnog konca, može pomoći u sprečavanju karijesa i oštećenja zuba, što ih čini podložnijim povredama.

Oprez prilikom konzumacije tvrde hrane, kao što su orašasti plodovi ili led, može smanjiti rizik od lomljenja zuba.

Ako imate naviku škrgutanja zubima (bruksizam), konsultujte se sa stomatologom o mogućim rešenjima, kao što su nošenje noćnog štitnika, kako biste sprečili trošenje i lomljenje zuba.

Izbegavanje navika kao što su grickanje olovaka ili noktiju može smanjiti rizik od oštećenja zuba.

Primenom ovih saveta, možete značajno smanjiti rizik od povreda zuba i očuvati svoje oralno zdravlje.

Povrede zuba kod dece

Deca su posebno podložna povredama zuba zbog aktivnog načina života, igranja i čestih padova.

Najčešće se javljaju u periodu između 1. i 3. godine, kada dete uči da hoda, i kasnije tokom školskog uzrasta, naročito kod bavljenja sportom.

Pravilna i brza reakcija roditelja i stomatologa ključna je za očuvanje zdravlja mlečnih i stalnih zuba.

Povrede zuba mogu izazvati strah i stres kod dece. Stomatolog mora pristupiti nežno i pažljivo.

Povrede zuba kod dece

U većini slučajeva, mlečni zubi se ne reimplantiraju ako ispadnu, jer bi mogli oštetiti zametke stalnih zuba.

Ukoliko zub samo krvari ili se klima, zubar ga stabilizuje i prati stanje.

Kod dubokih preloma ili infekcija, najčešće se preporučuje vađenje.

Važno: Zbog blizine mlečnog zuba i zametka stalnog zuba, svaka trauma može negativno uticati na razvoj stalnih zuba. Zbog toga je redovna kontrola izuzetno važna.

Stalne zube treba pokušati odmah reimplantirati ako ispadnu, idealno u roku od 30 minuta.

Zub se stavlja u mleko, fiziološki rastvor ili u usta deteta (paziti da ga ne proguta).

Zubar ga vraća u alveolu, fiksira i sprovodi lečenje kanala ukoliko je potrebno.

Komplikacije nelečenih povreda zuba

Nelečene povrede mogu omogućiti bakterijama da prodru u zub ili okolna tkiva, što može dovesti do infekcija, kao što su apscesi ili osteomijelitis (infekcija kosti).

Oštećenje zubnog živca usled povrede može izazvati pulpitis, što je upala zubne pulpe. Ovo stanje može uzrokovati jake bolove i eventualno dovesti do gubitka zuba ako se ne leči.

U težim slučajevima, infekcija može dovesti do osteonekroze vilice, što je smrt koštanog tkiva usled nedovoljne snabdevenosti krvlju.

Ako se povreda ne leči, može doći do trajnog oštećenja zuba, što može rezultirati njegovim gubitkom. Ovo je posebno verovatno kod ozbiljnih fraktura ili avulzija.

Pravovremeno lečenje povreda zuba je ključno za sprečavanje ovih komplikacija i očuvanje zdravlja usne šupljine.

Šta zapamtiti o povredama zuba?

Povrede zuba su čest problem koji zahteva brzu i pravilnu reakciju. Kako biste zaštitili svoje zube i smanjili rizik od trajnih oštećenja, zapamtite ove ključne stavke:

Ne zanemarujte ni najmanju povredu – vaši zubi zaslužuju pažnju i brigu.

Hitna akcija je presudna – U slučaju izbijenog zuba, prvi sati su najbitniji za uspešnu reimplantaciju.

Pravilno čuvanje zuba može povećati šanse za oporavak – koristite fiziološki rastvor ili mleko.

Prevencija je ključna – Nošenje štitnika za zube tokom sportskih aktivnosti mogu sprečiti do 60% povreda.

Redovne kontrole su neophodne nakon povrede, čak i ako se čini da je sve u redu.

Važno je naglasiti da svaka povreda zuba zahteva profesionalnu procenu. Čak i ako bol nestane, skrivena oštećenja mogu dovesti do problema kasnije. Stomatološki pregled u roku od 24 sata može značajno poboljšati prognozu.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *