Umnjaci često izazivaju probleme kada izbijaju, međutim, pokvaren umnjak predstavlja poseban izazov.
U ovom članku ćemo detaljno objasniti zašto se umnjaci kvare, koje simptome treba da očekujete i kako možete rešiti ovaj problem.
Zašto se umnjaci kvare?
Umnjaci imaju izuzetno visok rizik od propadanja, i to iz nekoliko razloga.
Prvo, njihova nepovoljna lokacija u samom zadnjem delu vilice čini ih veoma teško dostupnim za svakodnevno čišćenje.
Standardna četkica jednostavno ne može efikasno da odstrani plak i ostatke hrane koji se nakupljaju oko njih.
Čak i kada uspešno izniknu, umnjaci često rastu u nepravilnim položajima.
Naginju se ka susednim zubima, ostavljajući uske prostore koji gotovo nemoguće adekvatno očistiti koncem ili četkicom.
Ovi prostori postaju savršena sredina za razmnožavanje bakterija koje proizvode kiseline, koje zatim nagrizaju gleđ.
Konačno, sama evolucija čoveka igra ulogu. Naši preci imali su veće vilice i hranu koja je zahtevala žvakanje, što je umnjake održavalo zdravim.
Danas, smanjene vilice i mekša hrana čine umnjake skoro beskorisnim i izuzetno podložnim kvaru.
Kao rezultat, vilica često nema dovoljno prostora da smesti sve četiri umnjaka, što rezultira impakcijom ili delimičnim nicanjem.
Kod delimično izniklih umnjaka desni se podižu preko krunice i stvaraju džep u koji hrana i bakterije lako ulaze, a gotovo im je nemoguće izaći.
Pokvaren umnjak simptomi
Pokvaren umnjak često se manifestuje nizom karakterističnih simptoma koji progresivno napreduju.
Prvo što pacijenti obično primećuju je blaga do umerena bol u vilici. Ova bol inicijalno može biti povremena, i obično se pogoršava tokom žvakanja ili pritiska.
Zatim, bol često iradira ka uhu, vratu ili čelu, simulirajući migrenu ili probleme sa vratnim pršljenovima.
Osim toga, osetljivost na temperaturu postaje izražena. Topli ili hladni napici izazivaju oštru, prodornu bol koja traje nekoliko sekundi.
Kako karijes napreduje, javlja se uporna, pulsirajuća zubobolja koja ometa san i svakodnevne aktivnosti. Ovo je često znak da se infekcija proširila preko vrha korena.
Dodatno, otok desni oko umnjaka je čest simptom. Desni postaju crvene, osetljive na dodir i mogu krvariti prilikom pranja zuba.
U težim slučajevima, formira se apces, džep pun gnoja koji uzrokuje još intenzivniji otok, neprijatan zadah i gorak ukus u ustima.
Pacijenti takođe mogu osetiti otežano otvaranje usta (trismus) usled širenja zapaljenjske reakcije na mišiće za žvakanje.
Naposletku, sistemski simptomi poput povišene temperature ili otežanog gutanja ukazuju na širenje infekcije.
Bakterije iz inficiranog umnjaka mogu da uđu u krvotok. Ovo dovodi do bakterijemije, stanja koje posebno ugrožava osobe sa slabim imunitetom.
Sepsa, endokarditis ili čak cerebralni apsces predstavljaju stvarne, iako retke, opasnosti.
Zbog toga hitno stomatološko zbrinjavanje nije samo preporuka, to je apsolutna nužnost.
Lečenje pokvarenog umnjaka
Lečenje pokvarenog umnjaka može uključivati nekoliko opcija, zavisno od stepena oštećenja i simptoma.
Ako je karijes na umnjaku u ranoj fazi, stomatolog može preporučiti popravku zuba, što uključuje uklanjanje pokvarenog dela i postavljanje plombe.
U slučaju da je karijes uzrokovao infekciju pulpe, može biti potrebno čišćenje kanala korena zuba.
Ovaj postupak uključuje uklanjanje zaražene pulpe, dezinfekciju kanala i punjenje. Međutim, pošto su kanali korena umnjaka ugavnom krivi, retko se pristupa ovoj proceduri.
Ako je umnjak ozbiljno pokvaren ili uzrokuje komplikacije, kao što su bol ili infekcija, stomatolog može preporučiti njegovo vađenje. Ovo je često rešenje kada umnjak ne može biti spašen.
U slučaju infekcije, stomatolog može propisati antibiotike kako bi se kontrolisala infekcija pre ili nakon zahvata.
Kada je vađenje umnjaka bolja opcija
Vađenje umnjaka često predstavlja optimalno rešenje, naročito u specifičnim kliničkim situacijama.
Teška impakcija ili nepravilan položaj zuba čine ga nepodobnim za lečenje. Kada umnjak leži horizontalno ili pod uglom koji oštećuje susedne zube, ekstrakcija postaje neizbežna.
Ponavljajuće infekcije ili upale desni (perikoronitis) oko delimično izniklog umnjaka jasno ukazuju na potrebu za uklanjanjem.
Ove epizode izazivaju bol, otok i ograničenu funkciju, a konzervativni tretmani pružaju samo privremeno rešenje.
Osim toga, oštećenje susednih struktura je čest pokretač intervencije. Ako umnjak izaziva resorpciju korena susednog molara ili oštećuje koštanu potporu, hitno vađenje sprečava dalju štetu.
Takođe, nedostatak prostora u vilici često vodi prenatrpanosti i rotaciji zuba. U takvim slučajevima, preventivno uklanjanje održava stabilnost zubnog niza.
Na kraju, rizik od cisti oko impaktiranog umnjaka nameće potrebu za intervencijom.
Rendgenski snimak može otkriti patološke promene koje zahtevaju hitno uklanjanje kako bi se sprečile ozbiljnije komplikacije.
Stomatolog donosi odluku na osnovu sveobuhvatne evaluacije, ali vađenje često ostaje jedina trajna opcija za održavanje oralnog zdravlja.
Kada je moguća popravka umnjaka
Iako stomatolozi često preporučuju vađenje umnjaka, popravka ponekad postaje izvodljiva i poželjna opcija.
Ključni faktor je pravilan položaj zuba. Ako se umnjak potpuno i pravilno razvio, lako je dostupan za standardne stomatološke procedure.
Ako umnjak ima dobro formirane korene i nije delimično iznikao, endodontsko lečenje postaje izvodljivo.
Pored toga, održiva oralna higijena oko umnjaka igra ključnu ulogu. Ako pacijent može efikasno da čisti tu oblast, rizik od ponovnog kvarenja značajno opada.
Konačno, strateška vrednost zuba takođe može predstavljati presudan argument. Ako umnjak služi kao oslonac za buduću protezu ili most, njegovo očuvanje postaje prioritet.
Kako sprečiti pojavu karijesa na umnjacima
Sprečavanje karijesa na umnjaku zahteva kombinaciju pažljive higijene i strateškog pristupa.
Ključna je pravilna tehnika pranja zuba. Korišćenje četkice sa malom glavom i mekim vlaknima omogućava bolji pristup zadnjim delovima usne duplje.
Postavite četkicu pod uglom od 45 stepeni prema desni i izvodite kružne pokrete, posebno fokusirajući se na zadnje površine.
Zubni konac ili interdentalne četkice neophodne su za čišćenje prostora između umnjaka i susednih zuba.
Takođe, vodeni irigatori pružaju dodatnu zaštitu ispiranjem ostataka hrane iz teško dostupnih zona.
Posete stomatologu omogućavaju nanošenje zaštitnog fluoridnog laka ili zalivanje fisura na griznim površinama umnjaka.
Ove barijere fizički blokiraju bakterije i drastično smanjuju rizik od karijesa.
Konačno, trebalo bi ograničiti unos šećera i kiselih pića jer to smanjuje šansu za pojavu problema.
Ove mere, zajedno sa redovnim pregledima, čine najbolju odbranu protiv karijesa na umnjacima.
Pokvaren umnjak – problem sa trajnim rešenjima
Pokvaren umnjak predstavlja kompleksan stomatološki problem koji zahteva brzu i odlučnu reakciju.
Kao što smo videli, njegova lokacija i anatomske karakteristike čine ga izuzetno podložnim karijesu i infekcijama.
Važno je razumeti da se ovaj problem neće samostalno rešiti, naprotiv, bez intervencije, stanje će se samo pogoršavati.
Srećom, stomatologija danas nudi efikasne opcije, bilo kroz popravku umnjaka ili ekstrakciju.
Odluka o tipu tretmana zavisi od više faktora, uključujući stepen oštećenja, položaj zuba i oralno zdravlje pacijenta.
Ipak, najbolji pristup je uvek prevencija. Redovni stomatološki pregledi i pažljiva oralna mogu sprečiti nastanak ovih neugodnosti.
Zbog toga, savetujemo vam da svoje umnjake shvatite ozbiljno i posvetite im pažnju koju zaslužuju.

eStomatologija Team čini nekoliko doktora stomatologije koji nastoje da pruže čitaocima savete i uvide iz najnovijih istraživanja o različitim stomatološkim temama na zabavan i razumljiv način.