Zalivanje fisura zuba kod dece i odraslih

Zalivanje fisura je preventivna stomatološka procedura koja se koristi za zaštitu zuba, posebno molara, od karijesa.

Fisure su prirodna udubljenja i pukotine na površini zuba.

Ove oblasti su teško dostupne standardnim metodama čišćenja, što ih čini pogodnim mestima za zadržavanje hrane i bakterija, čime se povećava rizik od razvoja karijesa.

Objasnićemo vam sve aspekte ove procedure, kada i kako se izvodi, kao i njen značaj u prevenciji karijesa.

Šta je zalivanje fisura?

Zalivanje fisura je postupak kojim se na površinu zuba nanosi tanki zaštitni sloj kompozitne smole ili sličnog materijala.

Ovaj sloj pokriva fisure i onemogućava prodor hrane i bakterija u ove teško dostupne delove zuba.

Najčešće se primenjuje kod dece i adolescenata, jer su njihovi novi zubi posebno podložni karijesu, ali je korisna i kod odraslih.

Kada je potrebno zalivanje fisura?

Zalivanje fisura se preporučuje odmah nakon nicanja prvih trajnih molara, što se obično dešava u dobi od šest do sedam godina.

Ovaj postupak je naročito važan za decu sa visokim rizikom od karijesa, što može uključivati decu sa lošom oralnom higijenom, ishranom bogatom šećerima, ili porodicama s istorijom dentalnih problema.

Prvi stalni molari, poznati kao „šestice“, izbijaju oko šeste godine života. Ovi zubi su posebno podložni karijesu jer su to prvi stalni zubi koji se pojavljuju i deca ih često ne čiste pravilno. Zalivanje fisura na ovim zubima može značajno smanjiti rizik od karijesa.

Ako zubi imaju duboke fisure i jame koje su teško dostupne za čišćenje četkicom, ova procedura je vrlo preporučljiva. Duboke i uske pukotine su idealna mesta za zadržavanje hrane i bakterija, što može dovesti do brzog razvoja karijesa.

Zalivanje fisura se preporučuje osobama koje imaju visok rizik od razvoja karijesa.

To uključuje decu i adolescente, ali i odrasle koji imaju istoriju čestih karijesa ili druge faktore rizika poput nepravilne oralne higijene, nepravilne ishrane bogate šećerima, i genetske predispozicije.

Deca i odrasli sa posebnim potrebama, koji možda ne mogu pravilno održavati oralnu higijenu, često imaju koristi od zalivanja fisura. Ova procedura pruža dodatnu zaštitu od karijesa kada je oralna higijena otežana.

Zalivanje fisura protokol

Proces zalivanja fisura je brz, bezbolan i ne zahteva bušenje zuba.

Prvi korak u procesu zalivanja fisura je temeljna priprema zuba. Stomatolog će najpre očistiti zub od naslaga plaka i ostataka hrane kako bi se osiguralo da površina zuba bude potpuno čista pre nanošenja zalivača.

Nakon čišćenja, zub se izoluje kako bi se sprečilo njegovo vlaženje pljuvačkom. To se obično postiže korišćenjem vaterolni ili koferdama koje drže zub suvim. Izolacija je ključna za uspešno vezivanje materijala za zubnu površinu.

Sledeći korak uključuje nanošenje blage kiseline na površinu zuba koja će se zaliti. Ova kiselina stvara mikroskopske neravnine na površini zuba, čime se povećava adhezija između zuba i materijala za zalivanje. Kiselina se ostavlja na zubu nekoliko sekundi, a zatim se temeljno ispere.

Nakon ispiranja kiseline, zub se pažljivo suši. Sušenje je ključno kako bi se osiguralo da nema preostale vlage koja bi mogla uticati na vezivanje zalivača.

Nakon što je zub potpuno suv, stomatolog nanosi zalivač na fisure i jamice zuba. Materijal za zalivanje je obično u tečnom ili gel obliku i ima sposobnost da prodre duboko u fisure. Jednom nanet, zalivač se razliva i popunjava sve neravnine i pukotine na zubu.

Kada je zalivač nanesen, stomatolog koristi specijalnu plavu svetlost (UV ili LED lampa) kako bi aktivirao i stvrdnuo materijal.

Ovaj proces, poznat kao polimerizacija, traje samo nekoliko sekundi i omogućava materijalu da postane čvrst i trajan. Nakon polimerizacije, zalivač postaje gotovo neprimetan na zubu.

Na kraju postupka, stomatolog proverava zaliveni zub kako bi se uverio da nema viška materijala i da je zalivač pravilno postavljen. U nekim slučajevima, možda će biti potrebno malo dorade kako bi se osiguralo da površina zuba bude glatka i da ne ometa zagrižaj.

Zalivanje zuba kod odraslih

Iako je zalivanje fisura najčešće povezano sa dečjom stomatologijom, ova procedura može biti korisna i za odrasle, posebno one koji su podložni karijesu ili imaju duboke fisure.

Stomatolog može preporučiti zalivanje fisura kao deo preventivnog plana za očuvanje oralnog zdravlja.

Kod odraslih, postupak je sličan kao kod dece, ali se prethodno mogu preporučiti dodatne mere poput profesionalnog čišćenja zuba.

Koliko dugo traje zaštita nakon zalivanja zuba?

Zaštita može trajati nekoliko godina, ali njeno trajanje zavisi od više faktora.

Kvatitet zalivača je jedan od njih. Materijali za zalivanje fisura su dizajnirani da budu dugotrajni, ali kvalitet materijala može varirati.

Pranje zuba, dobra oralna higijena i redovne posete stomatologu mogu produžiti trajanje zaštite. Ako su zubi pravilno održavani i čuvani, zalivač može trajati duže.

Konzumiranje tvrde hrane, grickanje noktiju, stiskanje zuba, ili bruksizam (škripanje zubima) mogu ubrzati trošenje zalivača. U takvim slučajevima, zalivač može izgubiti svoju funkcionalnost ranije nego što bi to inače bio slučaj.

U proseku, zalivač može trajati od 2 do 5 godina. Međutim, sa odgovarajućom negom, zaštita može trajati i duže. Ukoliko primetite da je zalivač istrošen ili je zub postao osetljiv, važno je posetiti stomatologa za eventualnu obnovu ili zamenu zalivača.

Nekoliko studija je potvrdilo efikasnost zalivanja fisura u smanjenju incidencije karijesa.

Na primer, istraživanje objavljeno u časopisu „Journal of Dental Research“ pokazalo je da deca koja su imala zalivene fisure imaju znatno manju stopu karijesa u poređenju sa onima koja nisu imala ovu zaštitu.

Efikasnost se procenjuje na smanjenje rizika od karijesa za čak 80%.

Potencijalni rizici i nedostaci

Zalivanje zuba je sigurna procedura sa minimalnim rizicima.

Međutim, ukoliko se fisura ne očisti adekvatno pre postupka, može doći do zarobljavanja bakterija ispod zaštitnog sloja, što može uzrokovati razvoj karijesa ispod zaliva. Zbog toga je od suštinskog značaja da proceduru obavlja iskusni stomatolog.

Takođe, zalivači nisu trajno rešenje i vremenom će možda biti potrebna obnova ili zamena, što može zahtevati dodatne stomatološke posete.

Uprkos ovim rizicima i nedostacima, zalivanje zuba je i dalje veoma korisna i preporučljiva preventivna mera, naročito kod dece i osoba sa dubokim fisurama.

Zalivanje fisura cena

Cena može varirati u zavisnosti od stomatologa, korišćenog materijala, kao i broj zuba koji se tretiraju.

U proseku, cena zalivanja fisura po zubu može se kretati između 2000 i 3000 dinara.

Za tačnu cenu, najbolje je konsultovati se sa stomatologom koji može dati procenu na osnovu vaših specifičnih potreba.

Zaključak

Zalivanje fisura predstavlja jednostavnu, efikasnu i bezbolnu metodu za prevenciju karijesa, posebno kod dece i adolescenata.

Ova procedura značajno smanjuje rizik od razvoja karijesa na mestima koja su najteže dostupna za čišćenje.

Iako zalivanje zuba ne zamjenjuje redovnu oralnu higijenu, pruža dodatni nivo zaštite koji može trajati godinama.

Redovne posete stomatologu, uz odgovarajuće mere održavanja oralnog zdravlja, osiguravaju dugotrajnu zaštitu i zdravlje zuba.